Svi ponekada imamo i lepe i ružne emocije. Kada smo srećni često taj osećaj delimo sa najbližim osobama. A kada smo tužni, uplašeni, depresivni, besni, povlačimo se u sebe i taj osećaj ne delimo ni sa kim. Potreban nam je savet ili mišljenje nekoga ko je stručan da nam pomogne ali se ne usuđujemo ikoga da pitamo. Razlog znamo samo mi. Od danas na našem sajtu imate mogućnost da uz najveću diskreciju - uz šifru, postavite pitanje stručnjaku psihologu- psihoterapeutu i da pročitate odgovor. Koristeći šifru zadržavate potpuno pravo na diskreciju a stručan odgovor dobijete na našem sajtu u roku od 48h.



Ukupno: 1105
Juče: 132

Danas: 706


 

  

PSIHOLOG RADMILA GRUJIČIĆ
psihopomoc2012@yahoo.com

Pratite nas na Facebook-u

Psiho centar Psihomedica
https://psiho-centar-psihomedica.business.site/


Govorite o svojim osećanjima i osećaćete se bolje


By Julie Steenhuysen

prevod Radmila Grujičić


Govorite o svojim osećanjima i smanjićete tugu i ljutnju potvrdjuje najnovije američko naučno istraživanje mozga.Ovo potvrdjuje već znano iskustvo da u razgovoru sa psihoterapeutom ili sa nekim pred kim se otvorimo i budemo iskreni, učini da se posle toga osećamo mnogo bolje.


Nučnici kažu da ljudi pričanjem o negativnim osećanjima aktiviraju deo mozga odgovornog za kontrolu impulsa.
‘’Ova regija mozga koju smo pratili u našem istraživanju ima ulogu u kontroli besa i negativnih emocija" kaže naučnik istraživač na Kalifornijskom u Los Andjelesu gospodin Matthew Lieberman, koji je svoju studiju i rezultate obajvio u časopisu Žurnal psihološke nauke.
On i njegove kolege skenirali su mozgove 30. ljudi – od toga 18 žena i 12 muškaraca izmedju 18 i 36 godina –dok su im pokazivali fotografije ljudi na kojima su bile vidljive jako izražene emocije.


Od njih je traženo da kategorišu osećanja koja vide od tuzan ili ljut ili da izaberu jedno od dva specifčna imena "Sally ili Harry" koje su sparivali sa fotografijama.


Ono što su oni pronašli to je da, kada su ljudi spajali reč kao što je ljut sa ljutim licem u koje su gledali, amplituda moždane aktivnosti u delu koji je odgovoran za strah, paniku i druge jake emocije pokazivala je pad i manji intenzitet.
Ono što je pri tom raslo, odnosno pokazivalo veći intenzitet, jeste amplituda koja prati desni lateralni prefrontalni korteks, deo mozga odgovornog za kontrolu impulsa. "Ovo je bila jedina regija koja je pokazivala povećanu aktivnost u celom mozgu pri izgovaranju osećanja prilikom posmatranja fotografija. " rekao je gospodin Lieberman.Ovo je ista regija odgovorna i za kontrolu motorike.’’ To je kao kada vozite i vidite u daljini žuto svetlo na semaforu, tako da imate vreme da se zaustavite. Upravo takvu ulogu ima i aktivnost u ovom delu mozga’’.
Ovo istraživanje nije pokazalo značajnu razliku po polu kao što su neka ranija istraživanja pokazivala razliku i to u količini izgovorenih osećanja i po spremnosti da se o osećanjima otovreno govori.


" Žene govore više spontanio o osećanjima ai kada se od muškaraca to isto zatraži oni mogu govoriti i više od žena" on je rekao.
Ovi rezultati istraživanja pružaju naučnu potporu tradicionalniom uverenju da i sama priča o osećanjima pomaže i utiče terapijski.
" Mislim da mi svi verujemo da pričanjem o našim osećanjima, pravimo unutrašnje bolje uvide, i ti uvidi na omogućavaju upravo promenu u nama samima.’’ rekao je Lieberman.


Lieberman je rekao da otovreno govoreći o osećanjima mi ne samo da ih bolje razumemo i kontrolišemo već radimo i nešto bazičnije:
" Nije samo da ih dublje shvatamo," rekao je . "već počinjemo da razumemo i ono iznutra od čega smo satkani."




Sva prava Zadržana Agencija 'Autentik'